Treća povijest - Prvi svjetski rat
U četvrtak, 25. lipnja 1914. godine nadvojvoda Franjo Ferdinand i njegova supruga Sofija šeću po sarajevskoj Baščaršiji. Par razgleda rukotvorine, zalazi u dućane, oko njih sve sama nasmiješena lica. U subotu, 27. lipnja Sofija kaže doktoru Josipu Sunariću, sarajevskom odvjetniku i jednom od vođa bosanskohercegovačkih Hrvata koji je slao upozorenja u Beč da nadvojvoda ne smije doći u posjet Bosni i Hercegovini, da je bio posve u krivu. Svuda kuda Sofija i Franjo Ferdinand idu dočekuju ih nasmiješeni ljudi. Ono što Sofija nije znala bilo je to da je nju i njezinog supruga tijekom razgledavanja dućana u Baščaršiji pratio mladić po imenu Gavrilo Princip. On i njegovi sudrugovi iz organizacije Mlada Bosna planirali su ubiti nadvojvodu. 28. lipnja, na Vidovdan, to im je i uspjelo. I tada započinje niz događaja koji će dovesti do Prvog svjetskog rata.
Prvi svjetski rat bio je grozno iskustvo koje je odnijelo oko deset milijuna života vojnika i najmanje 13 milijuna civilnih života. Večeras u Trećoj povijesti govorit ćemo o tom ratu nakon kojeg viša ništa nije bilo isto.
Urednik Dario Špelić razgovara u studiju sa suvoditeljem emisije Treća povijest prof. dr. sc. Tvrtkom Jakovinom. O ovoj temi kroz emisiju govori i Tihomir Ponoš, publicist i novinar. U emisiji ćemo čuti i povjesničara Christophera Clarka, koji predaje povijest na Cambridgeu. Prošle godine objavio je knjigu "Sleepwalkers - Kako je Europa 1914. otišla u rat". "Mjesečari" su izazvali veliku pozornost i postali pravi hit. Uvodno poglavlje izazvalo je burne reakcije, pogotovo u Srbiji, zbog teze da atentat u Sarajevu nije samo povod, već i uzrok rata.

свернуть