RAW MATERIAL BY ALEN Vučkić ®

Vran je planina u Bosni i Hercegovini, visine 2074 m n.v.

Nalazi se na području općine Tomislavgrad istočno od tog grada, na pola puta do Jablanice, južno od Ramskog jezera. Vran planina diže se iznad Dugog polja na suprotnu stranu od Čvrsnice. Okružen je s jugoistoka Dugim poljem (1187 m) i Blidinjskim jezerom (1183 m), s istoka Dragajice (1435 m), na sjeveroistoku Baćina, na sjeveru Kedžara (1520-1571 m) i Trebiševo (1273 m). Sjeverozapadno je planina Ljubuša 1686 m). Proteže se od jugozapada prema sjeveroistoku. Ima oblik jednostavnog čunja i nije toliko razvedena. Strane su ravne i pločaste, a u unutrašnjosti ponegdje zatičemo ravne i okomite stijene. Građen je od vapnenaca i dolomita.

Ime Vran planine povezuje se s tamnim izgledom planine kada se gleda iz Polja dok pastirske priče kažu da je Vran dobio ime po jatima vrana koje su nastanjivale podnožje ove planine.

Ima četiri vrha viša od 2000 m, a najviši je Veliki Vran (2074 m). Južno od Velikog Vrana je Bijela Glava (1990 m), Mali Vran (2017 m). Podnožje planine obraslo je bukovom šumom i klekovinom, dok je jugoistočna strana gola, bez šume. Vran je pun vrtača, udolina i plesana (zaravni). Plesno je lokalni naziv za koso položenu zaravan promjera do nekoliko stotina metara koja se nalazi u visinskom dijelu planine.

Jedna od početnih točaka za uspon na Veliki Vran može biti sa sjeveroistočne stane planine na putu prema Kedžari. Kada se uđe u park iz smjera Jablanice preko Sovićkih vrata vrata produžuje se glavnim putem do sredine polje i glavnog raskrižja gdje je se nalazi motel „Hajdučke vrleti". Ovdje skrenemo desno prema Rami i Kedžari još oko dva kilometra do markacijskih oznaka na lijevoj strani ceste koje označuju početnu točku za uspon prema vrhu.

S vršnog grebena planine pruža se pogled na tri jezera: Ramsko i Buško, koja su umjetna, te prirodno Blidinje jezero.

Blidinje jezero ili Blidinjsko jezero je najveće planinsko jezero u Bosni i Hercegovini. Zaštićeni je geomorfološki spomenik prirode u sastavu Parka prirode Blidinje. Smješteno je na Dugom polju između planina Čvrsnice i Vrana.

Jezero je na 1183 metara nadmorske visine. Površina mu varira od 2,5 do 6 kvadratnih kilometara. Najveća dubina jezera je 4,5 metra, a ko najvećim dijelom je dubine od jednog metra. Nema površinskih tokova koji vode do i od jezera. Voda u jezero dolazi s padavinama i procjeđivanjem vode s okolnih planina Vrana i Čvrsnice, ponajviše s proljetnim otapanjem snijega. Ljeti veliki dio vode nestaje isparavanjem i otjecanjem kroz ponore zbog čega znatno opadne nivo jezera. Procijenjeni gubici vode iz jezera su veliki s obzirom na malu zapreminu i iznose 10 mm/dan. Na južnoj strani jezera voda kroz ponor u Ivan Docu otječe prema istoku i ponovno izvire kod brane u Grabovici i Neretve. Ostaci morena upućuju na glacijalni nastanak jezera, no prema dokumentima iz župe Poklečani oborinska voda je odlazila kroz ponore i nije se zadržavala na polju pa je zahvaljujući antropogenoj intervenciji stočara koji su zatvorili ponore oblikovano jezero. U maju 1940. voda je pronašla put do ponora, ali je on ponovno zatvoren.

U zimskim mjesecima jezero je uglavnom zaleđeno.

U jezeru obitava endemska riba oštrulja (Aulopyge huegelii), bjelica, klen i alohtona kalifornijska pastrmka Jezero je u par navrata poribljavano ribom iz Buškog jezera i to oštruljom, klenom te kalifornijskom pastrmkom.

свернуть