Jučer usvojenim Prijedlogom zakona o radu u FBiH, domaći propisi u ovoj oblasti harmoniziraju se sa zakonodavstvom Evropske unije i evropskim principima i standardima radnog zakonodavstva, kažu iz Vlade, no ovo mišljenje već dugo ne dijele sindikati.
Analizirali smo odredbe Prijedloga zakona o radu koji prvi put tretira pitanja kao što su mobing na radnom mjestu i jednakost plaća.
Donošenje novog zakona o radu smatra se jednim od najkrupnijih sistemskih pitanja u državi. Novi zakon o radu, u 183 člana, u odnosu na 151 član postojećeg Zakona, nudi preko 30 rješenja za drastično poboljšanje prava zaposlenika. Sveobuhvatno se definišu kolektivni ugovori, što je suština problema i glavna tačka otpora javnih preduzeća, državnih službenika, kompanija koje imaju monopol na bh. tržištu, kao i njihovih sindikata. Umjesto važećih kolektivnih ugovora koji imaju neograničen vijek trajanja, novi će biti ograničeni na znatno kraće razdoblje od tri godine i primjenjivat će se najduže 90 dana nakon isteka roka na koji je zaključen.
Jedno od najznačajnijih rješenja zakona o radu jeste zaštita žena, što je definisano članom 58. zakona o radu. Prava žena su ostala nepromijenjena, a novim zakonom integrirana i proširena kroz druga četiri člana tako po novom zakonu, osim obavezne naknade koju isplaćuju kantoni, poslodavac, ukoliko želi može isplaćivati naknadu tokom porodiljskog dopusta. Neki od članova nude rješenja koja su prvi put obuhvaćena zakonom o radu. Zakon uvodi i pravo na porođajno odsustvo uposlenika – oca djeteta, ako se roditelji tako sporazumiju. Prava žena ogledaju se i u članu koji se odnosi na diskriminaciju, ali i članu 76, jednakost plaća, što podrazumijeva jednake plaće za rad jednake vrijednosti bez obzira na nacionalnu, vjersku, spolnu, političku i sindikalnu pripadnost, a što do sada nije bilo regulisano niti jednim zakonom u Bosni i Hercegovini.
Veliki broj firmi neće se više morati konsultovati sa Vijećem zaposlenika kod zbrinjavanja viška radnika. Naime, novi zakon o radu nudi konsultaciju sa sindikatom, odnosno Vijećem zaposlenika samo u slučaju ako poslodavac zapošljava više od 30 radnika. Umjesto ranije odredbe koja propisuje istu konsultaciju za poslodavce koji su imali 15 radnika. Predviđa se smanjenje otpremine za radnike koji dobijaju otkaz kao tehnološki višak i to sa jedne polovine na jednu trećinu prosječne plaće radnika u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Otpremina ne može biti veća od šest prosječnih plaća radnika isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Također, umjesto ranije odredbe zakona koja predviđa donošenje poslovnika o radu za sve poslodavce koji imaju više od 15 radnika, novim zakonom svi poslodavci koji zapošljavaju više od 30 radnika moraju imati poslovnik o radu. Novi zakon sadrži i izmjenu u pogledu osnovne plaće za vrijeme obavljanja pripravničkog staža i umjesto ranije odredbe od 80 % osnovne plaće za pripravnika, sada nudi 70 %.
Važeći zakon propisuje da se ugovor o radu na određeno vrijeme ne može zaključiti za period duži od dvije godine, novi zakon o radu taj član Zakona mijenja i uvodi period od tri godine. Zbog određenih odredbi zakona koje, kako kaže sindikat, idu na štetu radnika, u narednom periodu, tačnije na dan glasanja o predloženom zakonu u Parlamentu FBiH, nezadovoljni sindikalci masovnim protestima ispred Parlamenta FBiH pokušat će spriječiti izglasavanje zakona.
