Crnogorska kapa i Crnogorsko gumno

Ruski oficir Vladimir Bronevski boravio je u Boki i Crnoj Gori 1806. god. Opisao je crnogorsku kapu: "Na glavi, ili bolje na tjemenu, nose crvenu kapicu sa svilenom crnom kićankom."

Veliki vojvoda Mirko Petrović, brat knjaza Danila i otac kralja Nikole, umro je u ljeto 1867. godine. Poslije katastrofalnog zemljotresa 1979. akademik Božina Ivanović vršio je antropološku obradu tjelesnih ostataka vojvode Mirka. U grobnici vojvode Mirka pronađena je i crnogorska kapa, dr Ivanović piše: "Na glavi vojvode Mirka bila je crnogorska kapa i na njoj sačuvana vezena zvijezda."

Gustav Raš je u Drezdenu 1875. objavio knjigu o Crnoj Gori. Zabilježio je: "Gornji dio te kape je kao krv crvene boje, ukrašen jednom zlatnom zvijezdom i jednom dugom od zlatnog veza."

Kako su četiri ocila importovana u Crnu Goru 1918. godine
[ Ссылка ]

UKRASI NA CRNOGORSKOJ KAPI
[ Ссылка ]

Kako je u Crnoj Gori posle 1918. godine zabranjivana crnogorska kapa
"Srbijanci zabranjuju i nošenje crnogorskog ruha, a naročito kape. Izrodi i plaćenici srbijanski uzeli su šajkaču, ili su na crnogorsku kapu stavili Petar I (P I) umjesto Nikola I (N I)...
[ Ссылка ]

Bokelji 1875. godine masovno nosili crnogorske kape sa monogramom H.I
[ Ссылка ]

Sva identitetska obilježja autohtonih pravoslavaca u Crnoj Gori su – crnogorska. Država se zove Crna Gora, zvala se ranije i Zeta i Duklja ali nikada srpskim imenom. I ne samo država: Domentijan, biograf Svetog Save, prije skoro 800 godina – dok su Nemanjići vladali Dukljom – more je zvao – dukljansko more. I ne samo teritorija: kapa je crnogorska, narodno kolo je – crnogorski oro; nošnja je –crnogorska…
[ Ссылка ]

Guvno – kameni simbol crnogorske prošlosti – Milutin Labović

Svjedok radosti i žalosti

KAMEN ljuti, a po njemu ispisana istorija. Napisana i za nepismene. Ostavila je tragove vjekovne po izlizanim pločama i okomeđašu guvna seoskog, bratstveničkog... Svjedok je radosti i žalosti u kraju gdje je sagrađeno. Crmničko, lješansko, riječko ili ceklinsko, svejedno, istog je oblika, građeno rukom dobrih majstora, sa istim ciljem i u iste svrhe. Kažu, najviše zbog vršidbe. Sveži konja za stublinu usred guvna, pa po njemu udaraj, a on u jednu, pa u drugu stranu po žitu, dok svako zrno iz njega izbije. Poslije se bacalo uvis, da vjetar pljevu razagna, a zrnevlje nosilo u mlin... Guvno je bilo sastajalište seoskih glavešina. Na njemu su se donosile odluke, sa njega se u boj kretalo, ugovarale vjeridbe, igrala kola, oplakivali pokojnici... Kad dijete napravi prve korake, donosili bi ga na guvno, da selo vidi. Nijedna se slava nije mogla zamisliti bez izlaska na guvno.

Davno sam napustio Crmnicu, veli Velimir Lekić, starac, kojem je srce ostalo u zavičaju, a sa sobom je odnio sjećanja i pune oči seoske idile. Nekolika su guvna u Crmnici, neka su zapuštena, a neka, kao ono krnjičko, i danas pohode umjetnici. Nadmeću se riječima, slavu mu vraćaju. A, ljudi su davali veliko bogatstvo da naprave guvno. Dovodili majstore za kamen. I kamen se birao. Ploča do ploče, a onda klesanici u okomeđini. Dugo bi se gradilo, a onda uz veselje prva kola zaigrala. Iz centra svugdje isti poluprečnik. Tada majstori nijesu imali sprave ovih današnjih.

Kad bi kamen znao da priča... Izgubilo je guvno svoju namjenu. Ne zaliva ga više vjerenička rakija i vino, ne čuju se vršilački povici, niti mladalačka graja... Ne traže guvna mnogo. Neka, s vremena na vrijeme, noge potomaka stanu onamo gdje su časno stajale njihovih predaka. Neka, bar na trenutak, „zahvate” dio istorije koja je na guvnu ispisana.
[ Ссылка ]

Gumno. Mjesto za okupljanje. Istoričar Zoran Zeković kaže da guvno ima istorijski značaj za Crnu Goru. Guvno je, kada su kuće bile male i nije bilo mjesto za veća okupljanja, bilo idealno za razgovore. Mještani su kolektivno gradili guvno koje bi postajalo društveni centar. Ima oblik kruga i unutar njega "poglavica" sa seljanima, raspravljaju o gorućim društveno-političkim temama.

Crnogorsko gumno
[ Ссылка ]

Vuk Karadžić je u Rječniku zapisao:

"U Crnoj Gori i onuda po primorju, gumna su postavljena i okolomaćena kamenom.
Onamo se ponajviše po gumnima igra, jer su mnoge kuće po takvoj vrleti da valja tražiti mjesto gdje se može igrati, a i ljudi na kolomatu njihovom sjede i dogovaraju se za različne stvari.
Među one stvari koje djevojci ne mogu dospeti, broji se onamo i gumno.”

#CrnogorskaKapa
,

свернуть