ODGOVORNO PONAŠANJE PREMA OKOLIŠU
Ekologija je širok pojam, ona je interdisciplinarna znanost. Od čisto biološkog, dobiva šire značenje. To najbolje dokazuje definicija ekologije koja kaže da je predmet proučavanja ekologije odnos živih bića prema njihovoj sredini, njihov međusobni odnos u sredini i utjecaj sredine na njih. Moderan čovjek postao je svjestan da je zdrav okoliš jedan od najznačajnijih preduvjeta zdravlja, te da je čovjek kroz godine svojim neodgovornim ponašanjem postao glavni izvor zagađenja ili nažalost, trajnog uništavanja okoliša te tako neposredno negativno utjecao na vlastito zdravlje. Stoga svi moderni, razvijeni sustavi zdravstvene zaštite posvećuju posebnu pozornost tom području i aktivno se uključuju razvijanjem zdravstvenih mjera zaštite. Svijest o potrebi promjene ponašanja sporo, ali stalno raste. O tome u kolikoj se mjeri pridaje briga zdravom okolišu kao preduvjetu ljudskog zdravlja govore nam pokrenute akcije Svjetske zdravstvene organizacije. Jedna od akcija bio je projekt Zdravlje za sve u 21. stoljeću, u sklopu kojeg je jedan od ciljeva bio osigurati zdravo i sigurno fizičko okruženje, kao i potreba ekološkog pristupa gradovima budućnosti.
EKOLOGIJA I OVISNOSTI
Ono što je važno istaknuti svakako je vrijednost zdravlja pojedinca i svijest o tome kako je ono najvažnija ljudska vrijednost. Fizičko i mentalno zdravlje preduvjet su svakoj drugoj ljudskoj aktivnosti, stoga je potreba za očuvanjem istoga velika. Činjenica da je čovjek utjecao na prirodu tako da je narušio njezino zdravlje ide u prilog tome da je u velikoj mjeri narušio i vlastito zdravlje. Stoga se svijest čovjeka treba okrenuti prema odgoju i obrazovanju generacija koje promišljaju o vrijednosti zdravlja i štetnosti različitih postupaka kojima činimo zlo prirodi, a posredno i sebi te utjecati na razvoj svijesti o potrebi pozitivnog odnosa prema sebi, ljudima oko sebe, ali i prirodi. Ono što svakako narušava zdravlje čovjeka i predstavlja prijeteću opasnost za mlade generacije jesu različite vrste ovisnosti. Zabrinjava činjenica da su ovisnosti u sve većem porastu među mladima. Stoga ta problematika svakako postaje dio ekološke problematike suvremenoga svijeta. Ovo 21. stoljeće zasigurno je doba sve veće prisutnosti različitih vrsta ovisnosti kojima čovjek ugrožava vlastito zdravlje i zdravlje drugih ljudi, a na određene načine i svoj okoliš. Pušenje duhana i konzumacija alkohola danas su već postali do određene granice, društveno prihvatljiva ponašanja. Dobna granica početka pušenja duhana i konzumacije alkoholnih pića drastično se smanjila i počinju već u ranoj mladosti.
PREVENCIJA
Vrlo često čuli smo rečenicu: »Bolje spriječiti nego liječiti.» Upravo bi se tom rečenicom najkraće mogao pojasniti pojam prevencije. Prevencija podrazumijeva biti korak ispred problema, pokušati ga izbjeći prije nego se pojavi. Najveći dio odgovornosti za suzbijanje i prevenciju ovisnosti imaju na prvom mjestu obitelj, škola i zdravstvena zaštita, odnosno najveća odgovornost pada na obitelj, prosvjetne i zdravstvene djelatnike. Budući da često prevencija zakazuje u obitelji zbog raznih problema, kao što su, na primjer, neznanje roditelja o suštini problema i mogućnosti načina preveniranja, odgojno - obrazovne ustanove su te koje na tom polju nikako ne bi smjele zakazati i trebaju imati sustavno razrađene programe prevencije unutar svojih institucija, ali i educirati roditelje kako da to čine. Pravilan odnos prema sebi i vlastitom zdravlju svakako će natjerati mladog čovjeka da pozitivno razmišlja i djeluje u odnosu prema drugima i okolišu u kojem živi i bez kojeg ne bi mogao opstati. Ne možemo govoriti o napretku društva i zemlje bez zdrave i svjesne mladeži. Valja razvijati svijest o potrebi stavljanja zdravstvenog odgoja na prvo u odgoju i obrazovanju. U novije vrijeme često nailazimo na pojam radionica. One postaju sve popularniji način edukacije, kako djece, tako i odraslih. Primjena radionica bila bi od velikog značenja za djecu jer u školi se ne utječe samo na proširivanje njihovih intelektualnih horizonata, već u njoj djeca stječu životne vještine i stavove koji će ih i dalje voditi kroz život. Svima nam mora biti najvažnije ekološko osvještavanje mladih, primarno o potrebi očuvanja vlastitog zdravlja, kako fizičkog, tako i mentalnog, kako bi se putem pozitivnog odnosa prema sebi isto tako mogli odnositi prema drugima i prema životnom okolišu. Naučimo li djecu da vole i prihvaćaju sebe, ona će se instinktivno tako ponašati i prema drugim ljudima i prema svemu onome što ih okružuje.
Edukacija se provodi u sklopu provedbe projekta Zajednički prekogranični operativni tim zaštite i spašavanja; Akronim: »HITRO«; Program suradnje: Interreg V-A Slovenija – Hrvatska 2014. – 2020. Ukupna vrijednost projekta: 808.163,58 EUR od čega su iz Europskog fonda za regionalni razvoj dodijeljena sredstva u iznosu od 686.939,03 EUR (85%) dok vlastito sufinanciranje iznosi 121.224,55 EUR (15%)

свернуть