Dvije stotine i dvadesetpet godina zatvora za hrvatsku šestorku u Hagu traži Tužilaštvo za zločine počinjenje 1993. i 1994. na području takozvane Herceg-Bosne.
Tužilaštvo smatra da se nije dovoljno uzelo u obzir etničko čišćenje u kojem je deset hiljada Muslimana protjerano, na hiljade zatočeno u logorima, ubijano. Nije dovoljno uzeta u obzir opsada istočnog Mostara u kojem je 55 000 držano u klopci.
2 300 stranica prvostepene presude, dokazi, svjedoci je dovoljno da se Prliću i drugima kazna iz prvostepene presude duplira, smatra Tužilaštvo, ali i preživjeli logoraši.
- Što se tiče ovog slučaja ja očekujem da bude presuđen UZP, zbog toga što postoji bezbroj dokaza. To je najveći predmet, koliko ja znam, u Haškom tribunalu. Za nas je to bitno, to je nova stranica istorije BiH i mnogo će važnije biti šta ćemo mi iz te presude iščitati, kaže Jasmin Hodzić koji je kao dijete prošao strahote logora Herceg-Bosne. Ne plaši se da će kazna moći biti umanjena ili promijenjena na bolje za optuženike. Kaže sam je svjedok da sve što piše u najvećem haškom predmetu je istina. A da se neke stvari nikada ne mogu do kraja ni ispričati.
- Nijedan dokaz ne može pobiti istinu koja je već pokazana, to je jedna lepeza zločina u ratnim okolnostima devedesetih godina. Zato se od presude može očekivati samo potvrda za ono što je već rečeno, kaže Hodžić.
Ukoliko bi i došlo do umanjivanja presude u jednom političkom maniru, to može biti minimalno, smatraju naši sagovornici. Svi dokazi postoje, sve je dokumentovano i sve će imati svoje jasno istorijsko značenje kad ovo ludilo prođe. A to je da je neko sebi dao za pravo da sa jedne teritorije pređe na drugu, ubija, zatvara, protjeruje ljude sa njihovih ognjišta.
- Herceg-Bosna je pokušaj jednog nacističkog čišćenja ovog prostora jer podsjećam da su u Hercegovini čišćene cijele čaršije, zamislite da neko danas Baščaršiju bagerima poravna, a to se desilo npr. u Stocu, kaže Hodžić.
- Herceg-Bosna je za mene napad na međunarodni ustavni poredak koji je stvoren rezultatima Drugog svjetskog rata. Herceg-Bosna je stvorila neprijateljsku ideju oko koje se mi i sad borimo, u kojoj živimo. S druge strane, Herceg-Bosna je pratila srpsku politiku u BiH koja je jasno secesionistička, tvrdi Hero.
Profesor Rizvanbegović koji je i sam preživio sve strahote Herceg-Bosne smatra da je to bila jedna jasna i smišljena igra Franje Tuđmana koja je počela u novembru 1991.
- Sramota koju izgovaraju, da su oni odlučili da brane a bezobzirno pljačkaju što dolazi u BiH, bezobzirno su pljačkali naoružanje koje je dolazilo u BiH i bezobzirno uništavaju jednu strukturu koja se zove Bosna i Hercegovina, mijenjaju školski i zdravstveni sistem, mijanjaju civilne odnose i uvode nešto što je bila neka vrsta diktature, što je potpuno sramno, tvrdi profesor Rizvanbegović.
- To je jasan znak kud je politika koju je kreirao Franjo Tuđman i njegov režim u BiH, kud je to vodilo. S druge strane mogu da kažem da je hrvatski narod pretrpio strašne štete od onih demografskih do gubitka prijateljskog okruženja, što je onda dovelo do nesigurnosti koju i sad živimo, tvrdi Hero.
Konačnu presudu u srijedu izreći će Krmel Ađijus, ujedno i predsjednik Haškog tribunala. Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Miliboj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pusić u prvostepnenom postupku osuđeni su na 111 godina.
