Šćepan Mijušković, zvjerski ubijeni crnogorski ratni heroj.
Šćepan Mijušković, na ćiril. Шћепан Мијушковић, (Kuna, Pješivci, Nikšić) 1872. - Nikšić, 21. februara 1924.), crnogorski oficir, ratni heroj, član Crnogorske stranke, nositelj najviših crnogorskih vojnih odličja, borac Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore ubijen od strane srbijanskih vlasti kao protivnik prisajedinjenja Kraljevine Crne Gore. Povodom ubistva Mijuškovića, hrvatski političar Stjepan Radić je 10. maja 1924. publikovao manifest Braćo Crnogorci u kojem, ispred 70 hrvatskih zastupnika Skupštine Kraljevine SHS, u kojem poručuje:
"Braćo Crnogorci!
Mi, Hrvati, imamo na najljepšim stranicama naše književnosti, nazvan Crna Gora, veličanstveni oltar slobode u najčudesnijem hramu božanskog djela. Mi smo vas proglasili, Crnogorci, ne samo predstavnicima ideala herojstva već primjerom nedostižne čestitosti i poštenja. Mi, Hrvati, suzbijamo beogradski centralizam i Pašićevu korupciju ne samo iz ovog razloga već naročito zato što svojim nečistim rukama uništavaju veličanstveni oltar crnogorske slobode, divljački vas progone i đavoljski zlostavljaju. Čak i da ovaj beogradski centralizam nije učinio drugo zlo do da prezire, sramotno i divljački, čast i slobodu Crne Gore i da pretvara Crnu Goru u mjesto na kojem vlada strah i trepet, mi se, Hrvati, nikada nećemo moći pomiriti sa tim groznim zločincima".
[ Ссылка ]
Brat Šćepana Mijuškovića pronašao je Milana Kalabića 1940. u Beogradu i pokušao ga ubiti, ali je ovaj preživio. Milan Kalabić je otac četnika Nikole Kalabića koji je OZNA-i pomogao 1946. u hapšenju četničkoga vođe Dragoljuba Mihailovića.
O zločinu je pisao 1920-ih sva ondašnja štampa, a reagovali su crnogorski, hrvatski i dio srbijanskih opozicionih zastupnika u beogradskom parlamentu. No, počinitelju ubistva nikada nisu bili kažnjeni.
Porodica komandira Mijuškovića je 1924. štampala smrtovnicu u kojoj je pisalo:
„Zlikovci, koji su poslati da posrbljavaju Crnogorce nijesu Srbi no dahije, čiji zločini trijumfuju u Crnoj Gori blagodareći zaštiti onih koji su pozvati da štite javnu bezbjednost i zakonitost.“
(―)
Priču o zlodjelu Kalabića i žandarma pronijela se i do Slovenije pa je 29. aprila 1924. godine tamošnji list Delavec objavio:
„Slučaj sa sramnim i kukavičkim uboistvom u državnom zatvoru Šćepana Mijuškovića, komandanta bivše Crnogorske vojske, i njegovog sinovca Stevana Mijuškovića, oba iz Pješivaca, najbolji je dokaz kakva je sudbina dodijeljena svima poštenima i načelnim ljudima u Crnoj Gori.“
U Nikšiću je 1924. na izuzetno okrutan način prebijan do smrti major Kraljevine Crne Gore Šćepan Mijušković i njegov sinovac, perjanik kraljevine Crne Gore Stevan Mijušković.
[ Ссылка ]
KRVAVA MISIJA MILANA KALABIĆA U CRNOJ GORI
[ Ссылка ]
Posmrtni plakat Šćepanu Mijuškoviću koga je ubila srpska žandarmerija u Nikšiću, 21. februara 1924. godine
[ Ссылка ]
BRIGADIR ŠĆEPAN MIJUŠKOVIĆ (1872-1924) Žrtva velikosrpskog terora, u vrijeme kad je Crna Gora bila utamnicena okovima Vidovdanskog ustava iz 1921. godine i krutog monarhistickog centralizma i unitarizma dvora Karadjordjevica i beogradske Vlade, od 1918. do 1941. godine godine, bio je i oficir, odnosno, komandir i brigadir (general) crnogorske vojske Scepan Mijuskovic.
[ Ссылка ]
Povodom zločina nad majorom crnogorske vojske Šćepanom Mijuškovićem, kojega je na bestijalan, svirep i monstruozan način ubila žandarmerija pod komandom i neposrednim izvršenjem zloglasnog srpskog kapetana Milana Kalabića i njegovih saučesnika policijskih oficira Vasilija Grbića, Krsta Đurđevića, Petra Ferala i drugih žandarma, 21. februara 1924. godine u zatvoru u Nikšiću, ustanički i komitski vođa komandir (major) crnogorske vojske Savo Filipov Čelebić, kasniji član Predsjedništva ZAVNO i CASNO Crne Gore i general major JNA, napisao je u emigraciji, u Rimu (Italija) 20. juna 1924. godine poemu pod naslovom »Vijenac na grobu Šćepana Mijuškovića«, koja je štampana iste godine u formi knjige u Detroitu (Amerika).
U tome spjevu komandir Savo Čelebić navodi, kako slijedi iz faksimila originala navedene poeme, koja predstavlja istorijsko svjedočanstvo o tragediji Crne Gore i Crnogoraca pod srpskom okupacijom od 1918. godine i decenijama potom.
Pogledajte djelove faksimila poeme:
[ Ссылка ]
#ŠćepanMijušković #BožićniUstanak #ScepanMijuskovic
